News

Najveći investitori u Hrvatsku su Hrvati koji žive izvan nje

img_4479

Predsjednica Republike, Kolinda Grabar Kitarović na konferenciji MEETING G2.1 koja se održala prošle godine u Zagrebu 26.-30.listopada u prostorijama Kongresnog centra FORUM, rekla je da su 2014. godine Hrvati iz dijaspore investirali 1,1 milijardi eura u Republiku Hrvatsku. Ako taj iznos usporedimo s iznosom investicija u farmaceutsku industriju (najveći domaći investitor) s okvirno 300 milijuna eura, dolazimo do neizbježnog zaključka da su najveći investitori u Hrvatsku upravo Hrvati koji žive izvan Hrvatske.

Sudionici konferencije dali su određene preporuke hrvatskoj administraciji koje donosimo u cijelosti:

1. Sigurnost investicije.
U zaštiti investicija svakako ističemo problem sudstva, dugotrajnosti sporova i zapravo jako loše pravne zaštite investitora zbog sporog sudskog postupka. Trebao bi se uspostaviti transparentan sustav odgovornosti suca za loš rad, ali bez da se time zadire u neovisnosti sudbene vlasti i slobodu rada sudaca.

2. Zakon o radu.
Zakonodavstvo o radu je i dalje rigidno pa investitor mora znati da je, recimo, otkaz strogo ograničen i reguliran. Što se tiče poreza na dohodak, imamo jako nizak prag najviše stope progresivnog oporezivanja, one od 40 %. Valjalo bi razmisliti o blagonaklonijem zakonu o radu za male poduzetnike do 15 zaposlenih. Sustav bolovanja se iznimno loše odražava na poslovanje malih poslodavaca. Ovaj problem se može rješiti na dva načina, jedan je efektivan sustav brzog nadzora svakog bolovanja koji nema puno iznimki za liječnika glede predviđenog bolovanja po pojedinoj dijagnozi, a drugi način je da sav trošak bolovanja odmah bude na teret Zavoda za zdravstveno osiguranje te tako da sama država ima interes kontrolirati i ograničiti bolovanje.

3. Obrazovanje.
Obrazovanje je kod nas faktografsko, što se pokazalo nedostatno učinkovito. Bilo bi korisno izaći izvan kontinentalnog tipa obrazovanja te se okrenuti potrebama prakse – sadašnje obrazovanje proizvodi ljude koji mogu riješiti zadatak u okviru već poznatog, a trebalo bi se truditi obrazovati ljude koje će rušiti granice i dati nove ideje. Svakako treba uvesti što više prakse u sustav obrazovanja te sam sustav obrazovanja učiniti fleksibilnijim potrebama društva i gospodarskih modela u opticaju. Naglasak naobrazbe treba biti na kreativnosti i traženju najboljeg rješenja, a ne razvijanju sposobnosti vrsnog eidetskog repliciranja suštih činjenica.

4. Pravni okvir.
Pravni okvir je potrebno pojednostaviti. Prepreke koje investitori smatraju najvećima su: (i) učestalost promjena porezne politike, (ii) dugotrajno sudovanje, (iii) neusuglašena interpretacija propisa, (iv) kratki rokovi za prilagodbu te (v) prenormiranost. Poduzetnike treba pustiti da rade te stoga treba ukinuti sve bespotrebne barijere. Državna služba i administracija mora biti brzi servis. Valjalo bi ispitati zašto mjere kao HITROREZ, koji su imali cilj smanjiti birokraciju nisu do kraja uspjele i nastaviti gdje su takve mjere stale, ali nakon što su uočene greške uklonjene.

5. Građevinska dozvola.
Građevinska dozvola za 1 dan je dobar model, ali se još ne koristi u cijelosti. Pravi pristup bi bio da svaki investitor ima sastanak sa svim nadležnim tijelima odjednom i da nakon toga u jedan dan dobije građevinsku dozvolu. Možda možemo reći da je to odličan i poticajan primjer, ali da na žalost nije praksa. Nesređene zemljišne knjige i katastar bi novoj Vladi trebao biti prioritet.

I na kraju zaključujemo da Hrvatskoj nedostaje opći društveni konsenzus glede vizije kakvu Hrvatsku želimo u dugoročnoj budućnosti. Imamo puno strategija, ali nemamo viziju i cilj.
Ove će se godine konferencija MEETING G2.2. održati od 10. do 12. listopada, također u Kongresnom centru Forum Zagreb, pod nazivom Hrvati zajedno u biznisu.

Organizatori pozivaju sve zainteresirane da se prijave na konferenciju Meeting G2.2.: Hrvati zajedno u biznisu. Detaljnije informacije mogu se naći na službenoj web stranici konferencije.