News

Na putu prema dolje: Prvo smanjenje razine javnog duga u RH od 1999.godine

3d-decay-graph-bar-1237723-1280x960

Na kraju prvoga kvartala ove godine, visina javnoga duga iznosila je 288,3 milijarde kuna, što je 85,8% BDP-a, poručuju u HGK. U odnosu na prethodni mjesec iznos javnoga duga smanjen je za 1,3 milijarde kuna, i to unatoč izdavanju državne obveznice na domaćem tržištu u iznosu od četiri milijarde kuna s rokom od deset godina uz prinos od 3,99%. Navedena je obveznica utjecala na povećanje unutarnjega duga opće države za 2,6 milijardi kuna, ali je istodobno tijekom ožujka razina inozemnog duga smanjena znatno više, za 3,9 milijardi kuna. Pritom je u odnosu na ožujak prošle godine zabilježeno smanjenje razine javnoga duga za 4,7 milijardi kuna ili za 1,6% što je prvi međugodišnji pad javnoga duga otkad se podaci vode po usporedivoj metodologiji (od kraja 1999. godine). Riječ je prije svega o utjecaju nastavka pozitivnijih proračunskih kretanja. Naime, u prvom je kvartalu ove godine na razini konsolidirane središnje države zabilježen proračunski manjak u iznosu od 2,6 milijardi kuna, što je više nego upola manje no u istom razdoblju prošle godine, čime su smanjene i potrebe za financiranjem. Povoljnija proračunska kretanja, a time i kretanja javnog duga, dijelom su rezultat i činjenice da je u prvom kvartalu ove godine bilo na snazi privremeno financiranje s ograničenom mogućnošću stvaranja novih obveza. Ipak, smanjenje udjela javnog duga u BDP-u s 86,7% na kraju prošle godine na 85,8% na kraju prvoga kvartala ove godine pokazuje da bi se, uz dodatne napore povezane s aktivacijom odnosno prodajom dijela državne imovine, do kraja godine moglo stabilizirati kretanje duga opće države.

image001

Tijekom prvoga kvartala ove godine razina javnoga duga smanjena je za 1,3 milijarde kuna, pri čemu je razina unutarnjega duga povećana za 3,7 milijardi kuna, dok je istodobno inozemni dug smanjen za pet milijardi kuna. Pri smanjenom inozemnom financiranju, država se u prva tri mjeseca ove godine orijentirala na domaće tržište na kojem se najviše zaduživala izdavanjem obveznica (dug povećan za 5,4 milijarde kuna), a snažno su korišteni i kratkoročni oblici zaduživanja (uglavnom trezorski zapisi) putem kojih je razina kratkoročnoga duga povećana za 0,8 milijardi kuna. Zbog nestabilne političke situacije i stoga nepovoljnih kamatnih stopa koje su tražili investitori, država je prolongirala izdavanje inozemne obveznice planirano za sredinu ove godine, što zasad neće proizvesti znatnije posljedice s obzirom na činjenicu da se potrebna sredstva mogu pribaviti na domaćem tržištu kapitala.

image002

Privremeno proračunsko financiranje pa potom razdoblje tehničke Vlade, kratkoročno smanjuju intenzitet stvaranja dodatnih obveza, što rezultira i nešto povoljnijom dinamikom kretanja javnoga duga. Međutim, realno, politička nestabilnost ugrožava nastavak povoljnijih tendencija u kretanju javnog duga jer putem usporavanja provedbe strukturnih reformi i ograničavanja mogućnosti poboljšanja kreditnog rejtinga zemlje zadržava visoke troškove financiranja, a time otežava i čini rizičnijim buduće servisiranja obveza. Zbog takvih je okolnosti ograničena mogućnost da se, slično onom što je uradila Slovenija, u razdoblju povijesno niskih kamatnih stopa na svjetskom tržištu pokušaju restrukturirati obveze otkupom dijela skupih obveznica i njihovom zamjenom novima s nižim kamatnim stopama. Uz to, u okolnostima tehničke Vlade, teže je očekivati da će se u cijelosti i u predviđenim rokovima obaviti planirana aktivacija državne imovine čime bi se utjecalo na kretanje javnog duga, a istodobno i dalje izostaje napredak u definiranju učinkovitije strategije upravljanja javnim dugom. Stoga ostvarivanje ciljeva povezanih s kretanjem duga opće države iz Nacionalnog programa reformi i Programa konvergencije postaje sve izazovnije. Tim više što je udio javnog duga u BDP-u nešto viši od europskog prosjeka, a znatno viši nego u nama sličnim zemljama.

Zvonimir_Savic_blog_CB_402x260

Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimira Savića:

Javni je dug, tijekom prvoga kvartala, smanjen za 1,3 milijarde kuna, na što je primarno utjecalo smanjenje inozemnog duga, čime je smanjen i udio toga duga u BDP-u, i to s 86,7%, koliko je iznosio krajem prošle godine, na 85,8% krajem prvog tromjesečja ove godine. Takva su kretanja javnoga duga, prije svega, rezultat povoljnije situacije u proračunu te privremenoga proračunskog financiranja.

Izvor: HGK/https://www.hgk.hr/sektor-centar/centar-makroekonomija/prvo-smanjenje-razine-javnog-duga